Miodrag Vlahović, ministar inostranih poslova Crne Gore za "Danas": Samostalna Crna Gora nikoga ne može ugroziti
Miodrag Vlahović, ministar inostranih poslova Crne Gore: "Samostalna Crna Gora nikoga ne može ugroziti" Veseljko KoprivicaCrnogorski referendum je i dalje najaktuelnije političko pitanje u Crnoj Gori povodom kojeg iz Evropske unije stižu kontroverzne poruke. Zato i ovaj razgovor sa šefom crnogorske diplomatije Miodragom Vlahovićem za Danas počinjemo njegovim komentarom sve češćih tvrdnji analitičara da su insistiranje briselske birokratije koju predvodi Havijar Solana na posebnim referendumskim uslovima i poruka da samostalna Crna Gora neće brže ući u Evropsku uniju, zapravo plan za uništavanje ideje o crnogorskoj samostalnosti?- Treba se kloniti jakih riječi i definitivnih osuda - mada nas ponekad neizbježne emocije ponesu prema takvom rječniku - kaže ministar Vlahović. - Principi na kojima je izgrađena moderna Evropa su upravo garant da o takvim procesima i namjerama ne može biti riječi. To ne znači da smo oslobođeni predrasuda, pogrešnih tumačenja i izvjesne inercije u sagledavanju i shvatanju procesa na Zapadnom Balkanu, a koji se ponekad mogu čuti u evropskim diplomatskim krugovima.Crna Gora nije uzročnik niti jednog regionalnog problema. Crna Gora sama po sebi - a posebno u poređenju sa nekim drugim otvorenim i nedovršenim pitanjima i procesima u regionu - zapravo i nije problem. Pitanje Crne Gore je pitanje demokratije i razvoja, i jedne legitimne, nesporne ideje o državnoj emancipaciji jednog društva kojoj je to pravo i kapacitet predugo bilo negirano. Došlo je vrijeme da se to pitanje riješi na demokratski i legitimni način, koji će biti temelj nove Crne Gore.Niko ne može biti ugrožen zbog crnogorske samostalnosti, ni u Crnoj Gori, niti van nje. Naša nezavisnost se temelji na jedinoj multietničkoj i multikonfesionalnoj većini koja po tom - pitanju državnosti - postoji na Balkanu. To je stvar koju treba cijeniti i čuvati. Naša nezavisnost nije pitanje odvajanja i separacije, kako se to često površno ili sasvim namjerno pogrešno tumači. Naprotiv - Crna Gora ima sve razloge i dugoročne interese da promoviše zajedništvo sa Srbijom, ali na osnovama punog uvažavanja i ravnopravnosti. Mi možemo biti ravnopravni sa Srbijom samo ako smo nezavisni. Zajedništvo ne znači i ne pretpostavlja zajedničku državu. Crna Gora ostaje otvorena i spremna za savez nezavisnih i međunarodno priznatih država sa Srbijom. Taj predlog je ozbiljan i iskren i ne treba ga olako odbacivati. Drago mi je da čujem neke nove, pozitivne tonove u tom smislu na srpskoj političkoj sceni.Bivši italijanski premijer Đulijano Amato, predsjednik Međunarodne komisije za Balkan, nedavno je ocijenio da se Evropska unija ponaša kolonijalno prema Balkanu. On takođe upozorava da opstanak državne zajednice nije doprinos evropskoj stabilnosti. Što Vi mislite o tim ocjenama?- Radi se o vrlo iskusnom političaru, čije mišljenje i predloge treba pažljivo saslušati. Državna zajednica je, zaista, passe.Razgovaramo uoči vašeg odlaska u jednodnevnu posjetu Albaniji, molim vas da iznesete Vaše misljenje o odnosima između Crne Gore i Albanije i nešto kažete o razlozima Vaše posjete Tirani?- Albansko-crnogorski odnosi su vrlo dobri i u stalnom su usponu, u svim oblastima. To je na najbolji način potvrđeno u susretima na najvišem nivou: nedavna posjeta predsjednika Mojsiua Crnoj Gori, koja je i u istorijskom smislu bila prva posjeta albanskog šefa države Crnoj Gori, uslijedila je poslije uspješnog puta predsjednika Vujanovića u Tiranu prije pola godine.Radna posjeta Tirani je rezultat našeg dogovora sa ministrom Isljamijem da kroz kontinuirani dijalog i razmjenu mišljenja unapređujemo naše odnose i da koristimo svaku pogodnu priliku da upoznamo jedni druge sa stavovima i pogledima na dešavanja i procese u našim zemljama i u regionu.Pretpostavljam da ćete sa albanskim kolegom pominjati i problem Kosova. Zvanični stav Crne Gore je da rješavanje statusa Kosova nije njen problem. Interesantno bi, međutim, bilo čuti Vaše mišljenje o tome da li je nezavisno Kosovo, o čemu se ovih dana sve češće govori i u Beogradu, samo pitanje dana?- Kosovo je svakako tema od izuzetnog značaja, mada ona za crnogorsku stranu ne predstavlja prioritet. Kosovo nije crnogorski problem, u smislu da je Crna Gora zainteresovana da bude učesnik pregovora o njegovom budućem statusu. Tamo Crnoj Gori nije mjesto, niti za to postoji naša potreba i interes, što je nesporna činjenica, poznata i priznata i u regionu i u međunarodnoj zajednici. To, naravno, ne znači da Crna Gora nije zainteresovana i da ne prati sa punom pažnjom ono što se na Kosovu i povodom Kosova dešava. Bilo kakvo rješenje da bude opredijeljeno kao najprihvatljivije - ili kao najmanje loše, ako hoćete - za Kosovo samo, ali i za budućnost svih nas u regionu, biće najznačajnije da se do toga dođe mirnim i demokratskim putem, uz puno i ravnopravno učešće svih zainteresovanih strana, a prije svega samih žitelja Kosova, i Albanaca i Srba. Takođe je vrlo značajno da se posebna pažnja posveti obezbjeđenju manjiskih prava i uspostavljanju sistema u kojem će manjine uživati posebnu zaštitu.Kosovo, u istorijskom smislu, i jeste problem koji upravo nastao zbog dugotrajne nesposobnosti i nezainteresovansti politickih elita vecine da shvate potrebe, prava i interese manjine.Ja ne znam da li je rješenje statusa Kosova pitanje dana, ali sam zato siguran da ljudima i političkim grupacijama i na Kosovu i u samoj Srbiji koji su, dakle, spremni da se hrabro i iskreno uhvate u koštac sa ovim problemom - kako je to učinio gospodin Svilanović - treba pružiti podršku i šansu.Kakvi su Vaši odnosi na ministrom spoljnih poslova SCG Vukom Draškovićem? Da li se on prije odlaska u zvanične posjete drugim državama konsultuje sa vama kako bi o određenim pitanjima saznao stav Crne Gore?- Volio bih da imam nešto novo i drukčije da vam kažem na tu temu. Naši odnosi su dobri u svim stvarima - osim u ovoj kojom se g. Drašković i ja sada bavimo. Imao sam priliku da prošlog septembra, u Njujorku, i nešto kasnije, u Sofiji, razgovaram sa njim na tu i povezane teme, kao što je ona da Srbija formalno nema svoje ministarstvo inostranih djela, a da zajedničko koristi kao svoje. Međutim, znamo da moj srpski kolega nije kriv što ne postoji ministarstvo spoljnih poslova Srbije, kao što nije odgovoran za mnoge druge poteze srpske Vlade koji se ne bi mogli nazvati korektnim prema Crnoj Gori. Međutim, nije naš interes, posebno ne sada, kada je ostalo manje od godinu dana do naše nezavisnosti, da insistiramo da se učini ta prosta i logična stvar, tj. da se, u širem političkom smislu, odstrani jedan imanentno paternalisitički i velikodržavni stav prema Crnoj Gori, kojim odiše politika Ministarstva spoljnih poslova državne zajednice.Za mene je uvijek bilo zadovoljstvo da podržim g. Draškovića kada promoviše punu saradnju Srbije sa međunarodnom zajednicom i on u tim opredjeljenjima i naporima može računati na razumijevanje i iskrenu podršku Crne Gore.Da li crnogorske diplomate u inostranstvu imaju mogućnost da zastupaju interese Crne Gore ili ih u tome opstruira zvanični Beograd?- Trebalo bi mi malo više prostora za detaljni odgovor. Ukratko - nemaju baš velike mogućnosti, ali ih uspješno koriste - i to na način koji ničim ne vrijeđa, niti ugrožava interese države Srbije.Kakvi su odnosi Crne Gore sa susjedima, odnosno sa državama nekadašnjim jugoslovenskim republikama? Ima li Crna Gora sa njima neriješenih pitanja?- Odnosi su zaista dobri i svuda bilježimo napredak. Dobrosusjedski odnosi su temelj crnogorske spoljne politike i zato smo, u posljednjih desetak mjeseci, imali brojne i veoma korisne susrete sa diplomatijama zemalja sa prostora bivše Jugoslavije. Za mene lično je bila posebno značajna posjeta BIH, kada smo posjetili i Srebrenicu - spomenik u Potočarima - jer želimo da imamo aktivnu ulogu u procesu pomirenja i normalizacije odnosa između naroda i država sa prostora nekadašnje Jugoslavije. U tome nedvosmislena osuda svih ratnih zločina i zločinaca s jedne, i promocija vrijednosti multietničnosti i multikonfesionalnosti naših društava - predstavljaju jedini zdravi osnov na kojem će biti moguće graditi budućnost naših zemalja.Koje su Vaše naredne spoljnopolitičke aktivnosti?- Ima puno toga u pripremi. Poslije posjete Albaniji, očekujemo susrete sa ministrom inostranih poslova Danske - u Beogradu, kao i posjetu Strazburu. Poslije toga dolazi ministarska konferencija Jadransko-jonske inicijative na Cetinju, u prvoj nedjelji juna. Trebalo bi da, poslije toga budemo u Slovačkoj, pa onda slijedi posjeta Briselu i SAD-u.Namjeravamo, dakle, da u posljednjim mjesecima pred referendum pojačamo naše diplomatske aktivnosti.
